Otvoreni poziv platforme What Could Should Curating Do

WCSCD (Šta bi kustosiranje trebalo / moglo da bude) kroz međunarodni edukativni program za umetnike, kustose i druge radnike u kulturi u svom petom izdanju ispitivaće poziciju umetničke institucije kroz brigu o zemlji. Rok za prijavu je 7. april.

Deo programa će biti izmešten iz Beograda u ruralnu regiju Šumadije gde se nalazi zemljište o kojem će se WCSDC starati. U pitanju je parče zemljišta koje će postati mesto susreta, predmet studije slučaja i održavanja, odnosno, brige za tu zemlju od strane tima stručnjaka i WCSCD, a u saradnji sa lokalnom zajednicom. Briga za zemlju, kao i briga za kulturu, kolektivni je gest zajedničke prakse i učenja kroz različite faze, sa fokusom na edukaciju koja je srž naše povezanosti.

Iz WCSCD navode da će prva faza projekta biti realizovana kroz dvomesečni edukativni program tokom jeseni 2023. i proleća 2024. godine. Program će biti otvoren za umetnike, kustose, poljoprivrednike, sociologe, antropologe, arhitekte i druge kulturne radnike. Druga faza podrazumeva situiraniju praksu koja proizilazi iz prve faze, a koja je fokusirana na prikupljanje i analizu znanja. Različite faze projekta će trajati do 2025. godine.

WCSCD ukazuje na promišljanja kanadskog akademika Donalda Dvejna, koji podseća da pitanja klimatskih promena i održivosti nisu problemi koje nauka i tehnologija mogu da reše. To su kulturni i duhovni problemi. Stvari je moguće promeniti ne samo govorenjem ljudima šta treba da rade, već menjajući način na koji žive.

Podsticaj za kreiranje ovakvog edukativnog programa WCSCD pronalazi u ličnoj potrebi za procesom samorefleksije, uz zamišljanje budućnosti kakvu možemo da živimo suočavajući se sa problemima sadašnjeg sistema i njegovim kolapsom koji je ekološki, finansijski i kulturni. WCSCD će se ovim pitanjima baviti kroz formulacije kritičnih alata i primenu istih kroz praksu, ali i kroz dugotrajniji angažman.

Srbija posle Drugog svetskog rata beleži pad poljoprivrednih delatnosti sa 3/4 stanovništva na danas šestinu stanovništva koje se bavi poljoprivredom. Centralna Srbija, poznata kao poljoprivredna plodna regija, doživela je opadanje poljoprivrednih aktivnosti usled depopulacije sela i devalvacije zemljišta, klimatskih promena koje su poslednjih godina izazvale dugotrajne suše, kao i nedostatak zaliha hrane za životinje. Politička desnica koristi ovu ekološku krizu u sopstvene svrhe, dodatno otuđujući seoske zajednice od ostatka zemlje, te koristeći ih za svoje političke ciljeve i manipulišući nacionalističkim narativima. Rasprodaja najplodnije zemlje stranim kompanijama ima mnogobroje posledice po samu zemlju, kao i po druge industrije koje propadaju na taj način. Nastojimo da svojim aktivnostima skrenemo pažnju na sve posledice i ponudimo neka konkretna rešenja za zajednicu sa kojom promišljamo i radimo, navodi se u pozivu platforme WCSCD.

Naposletku, motivacija za ovaj projekat dolazi iz kustoske prakse, koju obično definišemo kao savremenu, i nedostatka stvarnih praktičnih koraka ka razmišljanju i praktikovanju ekološki i ekonomski održive umetničke institucije. Da bi se to desilo, potrebno je da preispitamo dualizme kultura i priroda, muškarac i žena, iznutra i spolja, ruralno i urbano, zaključuju iz WCSCD.

Sve informacije o otvorenom pozivu možete pronaći na sajtu WCSCD.